24 March, 2017

,

Sobanukirwa indwara yo kudahumeka neza nijoro cyangwa se sleep apnea mu rurimi rw'icyongereza.

Ese ni indwara ki?— Sleep apnea ni indwara ifata umuntu ikagaragazwa cyane n'uko hari igihe uyirwaye agira ibihe ahagaragara guhumeka by'akanya gato ariko bikabaho mu gihe asinziriye.  Habaho ubwoko bubiri bw'iyi ndwara. Imwe ituruka ku mikorere y'ubwonko (central sleep apnea) indi ikaba ituruka mu muhogo, wenda nk'ikintu gishobora gufunga inzira y'umwuka (obstructive sleep apnea).
Nk'uko tubibonye hano hejuru, imwe ishobora guterwa n'uko imyanya ye y'ubuhumekero nk'umuhogo yagabanutse mu ngano yayo cyangwa yifunze indi igaterwa n'uko ubwonko butari gutanga amakuru atuma imikaya ifasha mu guhumeka ikora neza, ibyo bigatuma umuntu adahumeka neza.  Aha ngiye kukubwira sleep apnea ituruka ku bibazo byo mu buhumekero (mu muhogo) kuko ninayo irwarwa n'abantu benshi.

Abantu bafite Iyi ndwara usanga nabo ubwabo bataba bazi ko hari igihe bahagarika guhumeka mu gihe basinziriye. Gusa nanone bakunze gushigukira hejuru bahumeka insigane cyangwa basemekera hejuru. Abo babana nabo bashobora kubabwira ko bajya bagona nijoro ku buryo biteye ubwoba.

Ni Ibihe bimenyetso by'iyi ndwara?— Ibimenyetso biza Ku isonga ku Bantu barwaye Iyi ndwara ni ukugona Cyane, kunanirwa umuntu akumva yasenzekaye, no gusinzira ku manywa(ugasanga umuntu ari guhonda umutwe aho ari hose).  
Mu bindi bimenyetso twavuga nko:

●Kumva utamaze ibitotsi.

●Gukangukira hejuru umuntu ahumeka nabi kandi insigane anasemeka asa nk'uwahagira! 

●Kubyuka warwaye umutwe , iminwa yumagaye, cyangwa mu mazuru no mu muhogo naho humagaye.

●Gukanguka buri gihe mu ijoro ujya kwihagarika.

●Gukanguka mu gitondo wumva utaruhutse bihagije. 

● Kugira ibibazo mu mitekerereze aho usanga Umuntu bimugora gutekereza neza ndetse bikamugora kwibuka ibintu.

Bamwe mu bafite iyi ndwara ntibajya bagaragaza ibimenyetso, kandi abenshi ntibajya banamenya ko bayirwaye. Bashobora kumva ko ari ibintu bisanzwe kubyuka ufite umunaniro cyangwa bakumva ko kugona cyane ari ibintu bisanzwe.

Ese ni ngombwa kujya kureba umuganga? — Yego. Niba utekereza ko ufite iyi ndwara yo guhumeka nabi igihe usinziriye  ushobora kujya kureba muganga uvura indwara zo mu muhogo(othorhinolaryngologist - ORL)! 

Ese iyi ndwara irasuzumwa?— Yego. Iyo Muganga aketse ko ufite iyi ndwara, hari ibizame ashobora kugukorera kimwe muri byo ni ikizanini cyo gusinzira. Iki gishobora gukorerwa mu rugo iwawe, ariko akenshi gikorerwa muri laboratwari yabugenewe. Bisaba ko umurwayi amara ijoro ryose muri iyo laboratwari yashyizweho ama machine akurikirana uko umutima we ugenda utera ndetse n'uko ahumeka n'andi akurikirana imikorere y'umubiri we muri rusange.  Ibisubizo by'ibi bizame nibyo bizereka muganga ko umurwayi afite sleep apnea.

Ese wowe Hari Icyo wakora mu gihe ufite ubu burwayi? — Yego. Hano Hari inama wakurikiza:

●Jya ugerageza kuryama ugaramye. (Ibi akenshi ntibikunda gushoboka kuko bigorana kugenga uburyo umuntu aryamamo igihe asinziriye. Gusa iyo bikozwe hari abo bifasha)

●Gerageza kugabanya ibiro niba wari ufite umubyibuho ukabije. 

●Irinde inzoga, kuko zishobora gutuma indwara yawe irushaho gukara!

Ino ndwara ivurwa ite?—Nk'uko nabivuze haruguru, kugabanya umubyibuho bishobora kugufasha niba ubyibushye cyane cyangwa ufite obesity. 
Mu buryo ivurwa hari udukoresho dufasha mu guhumeka muganga ashobora kukwandikira cyangwa tugafasha gutuma imyanya y'ubuhumekero yawe ihora ifunguye mu gihe usinziriye. 

Hari igihe muganga abona ko aringombwa ko ubagwa kugirango bafungure imyanya y'ubuhumekero, ibi bibaho iyo abona ubundi buryo bwose bushoboka bwanze. Gusa Hari igihe bitabikiza burundu kandi indwara ikaba ishobora no kugaruka. 

Ese iyi ndwara yanteza ibibazo?— Birashoboka rwose. Abantu barwaye sleep apnea ntibajya basinzira neza, bahora bafite umunaniro kandi ntibabe maso bikaba byabagora gukurikira niba bari kuganira n'umuntu, cyangwa bari kwiga. Ibi bishobora kubongerera ibyago byo gukora impanuka igihe batwara ibinyabiziga.  Ubushakashatsi bugaragaza ko abantu bafite iyi ndwara bakunze kugira indwara z'umutima, umuvuduko ukabije w'amaraso n'ibindi. Kuvurwa hakoreshejwe twa tu machine twavuze haruguru bigabanya ibyo byago byose tumaze kuvuga.

22 March, 2017

,

Dore ibimenyetso bishobora kwereka umugore ko atwite!

Ibimenyetso bishobora kwereka umugore ko atwite!

Ibimenyetso bigaragara mu gihe cyo gutwita biratandukana hagati y'umuntu n'undi, nanone ibyo wabonye ku rubyaro rwa mbere ushobora kuba ataribyo ubona ku rubyaro rwa kabiri cyangwa imbyaro zizakurikiraho! Gusa hari ibimenyetso bihurirwaho n'abagore benshi. 

Hano ngiye kukubwira ibimenyetso umugore ashobora kubona igihe atwite.

Ibimenyetso bikunda kugaragara ku nda ikiri ntoya!
Ibi ni ibimenyetso biza kare cyane ndetse hari n'igihe umugore aba ataramenya ko atwite.  

Ibimenyetso bikunda kugaragara ni ibi bikurikira:

● Kugira iseseme mu gitondo ubyutse,  bikurikiwe cyangwa se bidakurikirwa no kuruka- Ibi nibyo byitwa mu rurimi rw'icyongereza "morning sickness," gusa ibi bishobora no kubaho ikindi gihe cy'umunsi atari mu gitondo gusa. Iyi seseme abagore benshi bashobora kugumya kuyigira mu mezi makeya abanza yo gutwita kwabo. 

● Amabere agenda aba manini kandi ukumva akubabaza. 

● Kumva ushaka kwihagarika buri kanya kurenza uko byari bisanzwe. 

● Kumva ufite umunaniro ukabije kandi ukananizwa n'ubusa kurusha uko wari usanzwe umeze. 

● Kugira ububabare budakabije mu kiziba cy'inda.
 
Ibyo tubahishiye:

Ni ibihe bimenyetso bikunda kugaragara ku nda nkuru?

Yanditswe na RUTAYISIRE François Xavier yifashishije UpTodate
,

Kanseri y'ubwonko ni iki? Nabwirwa n'iki ko nyirwaye?

Kanseri y'ubwonko ni iki? — Kanseri y'ubwonko ibaho igihe ingirabuzimafatizo(cellule) nzima z'ubwonko  zihinduyemo izitari nzima zigakura zidakurikije amabwiriza zihabwa n'umubiri wawe. Habaho kanseri zitandukanye z'ubwonko. Zimwe zikura gahoro gahoro izindi zigakura mu Buryo bwihuse Cyane.

Uko kanseri igenda ikura, ishobora gukwirakwira igana mu bice by'ubwonko bikiri bizima,  nanone hari izishobora gukura cyane kandi zigakora ibibyimba mu bwonko. Izi kandi zikunze guhita zigaragaza ibimenyetso vuba. 


Ni Ibihe bimenyetso bya kanseri y'ubwonko? — Akenshi, ikimenyetso cya mbere gikunda kugaragara ku muntu ufite kanseri y'ubwonko ni ukugaragaza ibimenyetso nk'iby'urwaye igicuri nko guta ubwenge cyangwa Umuntu akaba yagagara cyangwa agasambagurika (seizures). Ibi biterwa n'uko ingirabuzimafatizo z'ubwonko ziba ziri guhererekanya amakuru mu buryo budasanzwe kubera kubyigwa n'igice gifite kanseri cyangwa kubera izo ngirabuzimafatizo ziba zarangiritse.

Ibyo bishobora gukururira Umuntu:

●Guta ubwenge no kwikubita hasi mu buryo butunguranye.

●Kwitunatuna ubundi agasambagurika atera amaguru n'amaboko hirya no hino!

●Gutakaza ubushobozi bwo guhagarika umusarani n'inkari.
 

Ibindi bimenyetso bya kanseri y'ubwonko bikubiyemo:

●Kubabara umutwe akenshi ukurikiwe n'isesemi ndetse no kuruka.

●Kutareba neza, nko kubona ikintu ukakibonamo bibiri, kubona ibicyezicyezi cyangwa ukananirwa kureba burundu.

●Kudashobora kwibuka byaba ibintu bya vuba cyangwa ibyahise kera,  no kugira ibibazo byo kudashobora gutekereza neza.

●Gucika intege cyane cyane mu maguru n'amaboko no kutabasha kumva ikintu kigukozeho.

●Guhinduka kw'imyitwarire(Personality changes)

Ibi bimenyetso maze kuvuga bishobora no guterwa n'izindi ndwara zitari kanseri y'ubwonko. Gusa niba ufite ibyo bimenyetso ugomba kwihutira kujya kwa muganga hakwegereye hakarebwa igishobora kuba kiri kubitera.


Ibyo tubahishiye ubutaha:

Ese kanseri y'ubwonko  isuzumwa ite?

Ivurwa ite?

Yanditswe na RUTAYISIRE François Xavier yifashishije UpTodate
,

Constipation cyangwa se impatwe ni iki? Iterwa n'iki? Wayirinda gute?


Constipation cyangwa se impatwe ni iki?— Impatwe ni ikibazo kibaho aho bigora umuntu cyangwa bikamunanira kwituma igihe agiye kuri toilette.
Ibi bivugwa igihe umuntu yituma:

●Umusarani ukomeye cyane nk'ibuye.

●Umusarani mutoya cyane.

●Umusarani ugorana gusohoka ugasaba kwikanira cyane.

●Nanone igihe umuntu yituma inshuro ziri munsi y'eshatu mu cyumweru aba arwaye impatwe tutitaye kuburyo umusarani usohoka umeze.
Impatwe iterwa n'iki?
Mu bitera impatwe hakubiyemo:

●Ingaruka z'imiti Imwe n'imwe umuntu aba ari gufata.

●Kurya ifunguro rikennye ku byitwa fibre dusanga mu mboga rwatsi ndetse n'imbuto. Ibi bikaba bifasha Cyane mu igogorwa ry'ibyo twariye ndetse no gusohoka kw'imyanda.

●Indwara zimwe na zimwe zifata mu rwungano rw'igogora nk'ibibyimba mu mara manini n'izindi.

Niba urwaye impatwe ukaba ufite ibimenyetso bikurikira, ntugumye kubifata nk'ibintu byoroshye, gana/subira kwa Muganga bagukorere ibizamini byisumbuyeho kuko ushobora kuba ufite indi ndwara ikaze ibyihishe inyuma.

Wibifata nk'ibyoroshye:


●Igihe Ubonye amaraso ku musarani cyangwa ku rupapuro rw'isuku wihanaguje nyuma yo kwituma.

●Niba ufite umuriro

●Igihe utakaza ibiro( ugenda unanuka).

●Igihe usigaye wumva wacitse intege


Inama zagufasha kwirinda impatwe.

●Rya amafunguro akize cyane kuri fibre nk'imboga z'ibyatsi n'imbuto. Ibi nibyo bizagufasha cyane kurusha kunywa ama litiro runaka y'amazi ku munsi. Hari n'ibinyampeke ndetse n'ibinyamisogwe bibamo izi fibre. Umuntu mukuru aba agomba kurya fibre ziri hagati ya (20-35g) ku munsi.

●Nywa amazi ahagije.

●Igihe wumvise ushaka kujya kuri toilette, wibihagarika. Hita ujyayo.

●Fata imiti yagenewe koroshya umusarani. Iyi ni imiti ituma umusarani usohoka mu mara woroshye kandi ntibibangamire umuntu urwaye impatwe. Imwe muri iyi miti iba ari ibinini byo kumira cyangwa ibyo gucisha mu kibuno.


Yanditswe na RUTAYISIRE François Xavier yifashishije UpTodate

07 March, 2017

,

AMATA: AKAMARO KAYO. ESE WARI UZI KO AMATA YAHINDURA URUHU RWAWE?


Iyo umwana avutse, ifunguro rye rya mbere ni amashereka icyo twakwita amata y’umubyeyi we. Amashereka ya mbere umwana yonka akivuka akenshi aba asa n’umuhondo (twita colostrum mu rurimi rw’icyongereza), aba yuzuyemo abasirikare b’umubiri ndetse n’ubwirinzi buhambaye buzafasha wa mwana uvutse mu gihe cy’amezi 6, kwirinda indwara kandi agatuma ahorana imbaraga. Nanone  afasha umubiri w’umwana kwikorera abasirikare be ku giti cye bazajya bamurinda indwara mu gihe cy’ubuzima bwe bwose. Ku bantu bakuru amata arimo intungamubiri z’ibanze dukenera: harimo ibyubaka umubiri, ibitera imbaraga ibinyamavuta ndetse n’ibirinda indwara. Ibyo bikaba biri mu bintu dukeneye  buri munsi kugirango imibiri yacu igumye ibeho kandi imererwe neza. Kutanywa amata bishobora kutakugiraho ingaruka z’ako kanya, gusa uko igihe kigenda gihita ushobora guhura n’ingaruka zimwe na zimwe zo kutanywa amata nko gucika intege. Ku bagore bo bakunda kugira ikibazo cyo kugira amagufa adakomeye kubera kubura umunyungugu wa karisiyumu(calicium) dusanga mu mata.
Aha rero nkaba naguteguriye ibyiza byo gufata byibuze igikombe kimwe cy’amata buri munsi
1.     Amata ni ifunguro rikize ku ntungamubiri:
 Amata arimo karisiyumu, uyu ukaba ari umunyungugu ufasha umuntu mu gukura neza kw’amagufa, imikaya kandi ugatuma amenyo akomera ndetse agasa n’umweru. Nanone uyu munyungugu ufasha mu kwiyongera k’uburebure n’igihagararo cy’umuntu. Mu by’ukuri, amata arakenewe mu gukura k’umubiri wose muri rusange. Uzabona inganda n’amasosiyete byamamaza amata nk’ikintu kidasanzwe kuma televiziyo yaba aya hano mu Rwanda cyangwa hanze yarwo, yego baba bakabya ariko ntitwaba twibeshye tuvuze ko amata ari mu biribwa bikize cyane ku ntungamubiri. Reka nange nkabye “nunywa igikombe cy’amata buri munsi ntaho uzaba ugihuriye na muganga”.
2.     Amata atuma ugira uruhu wishimiye
Umuntu ntabwo ari nk’ibuye ritava aho riri, akenera kugenda no gukora kugirango abeho. Utwenge tuba ku ruhu rwacu, dufatamo imikungugu ndetse n’indi myanda itandukanye buri munsi. Ibyo bishobora gutuma twa twenge twifunga maze bigatuma uruhu rwangirika. Ibyo kandi bishobora gutuma umuntu agira uruhu ruhanda kandi rukomeye, mbese rumeze nabi. Ushobora kuba watekerezaga ko amavuta uzagura cyangwa ayo wisiga ariyo azabikiza. Aho uribeshya cyane. Kugirango urinde uruhu rwawe ingaruka z’ukwangirika zaturutse ku bintu uhura nabyo buri munsi, nywa igikombe cy’amata buri munsi. Ibyo bizatuma ugira uruhu rworohereye kandi rwiza dore ko abenshi arirwo baba bifuza cyane cyane ab’igitsina gore. Ushobora kuba wahise wibaza uti “mu mata habamo iki kirinda uruhu bigeze aho?”  Mu mata habamo aside (lactic acid) ifasha mu kurinda uruhu rwawe kwangirika, nanone harimo ibikomoka ku ma proteyine(amino acids) bisimbura twa duce tw’uruhu twangiritse maze bigatuma uruhu rwawe ruhorana itoto, kandi rugahora rusa neza.
3.     Amata atuma ugira amagufa akomeye
Buri muntu wese usanga azi ko ibanga ryo kugira amagufa akomeye ari ukurya ifunguro ririmo karisiyumu. Kubura karisiyumu mu mubiri, bitera ububabare(kuribwa) mu ngingo(joint pain)  kandi bigatuma amagufa yoroha(osteoporosis) ndetse akangirika, cyane cyane ku bantu bakuze. Nunywa igikombe cy’amata buri munsi uzagira amagufa akomeye, kuko huzuyemo karisiyumu nyinshi.
4.     Amata afasha gusinzira neza
Twirirwa mu bintu byinshi rimwe na rimwe bishobora kudutesha umutwe kandi ibyo bishobora no gutuma tubura ibitotsi nijoro. Kuki utagerageza gufata igikombe cy’amata akonje mbere yo kuryama ngo urebe! Amata arimo intungamubiri yitwa tryptophan ikaba ari igikomoka kuri proteyine dukunda no gusanga mu nyama z’ibiguruka, ikaba iyo igeze mu bwonko ituma habaho kurekurwa kw’icyitwa serotonine twakwita nk’umusemburo, iyi ikaba ituma umuntu asinzira neza maze akabyuka akomeye akajya mu kazi ku munsi ukurikiraho afite imbaraga nyinshi. Serotonin kandi iri mu bintu bifasha kurinda umunaniro ukabije.

Yanditswe na RUTAYISIRE François Xavier 

Kanda like kuri facebook page ya Baza Muganga. Niba wifuza Guhora ubona amakuru nk'aya y'ubuzima.